Veliki književni klasici nisu samo priče zapisane na stranicama knjiga. Oni su dio kulturne baštine, svjedočanstva vremena u kojem su nastali, ali i djela koja nastavljaju razgovor s novim generacijama čitatelja. Njihova sposobnost da nadžive vrijeme u kojem su nastali, često prije dvjesto ili više godina, vješto pronalazi put do novih čitatelja, dok njihove priče nastavljaju živjeti kroz kazalište, televiziju i film. Ideja trajne vrijednosti književnosti u središtu je projekta biblioteke Vječni klasici izdavačke kuće Novella, ambiciozne kolekcije koja će sadržavati šezdeset najvažnijih djela svjetske književnosti. Riječ je o romanima koji su oblikovali generacije čitatelja, nadahnuli brojne autore i ostavili neizbrisiv trag i u filmskoj umjetnosti. Posebna vrijednost kolekcije leži u nastojanju da se književni klasici približe suvremenoj publici kroz moderna i pristupačna izdanja. Na taj način biblioteka Vječni klasici povezuje dugogodišnje ljubitelje književnosti s onima koji se s velikim djelima susreću prvi put, istodobno pridonoseći njihovu očuvanju i prenošenju novim generacijama.
Vizualni identitet kolekcije oslanja se na tradiciju raskošnih izdanja britanskog viktorijanskog nakladništva, posebno na legendarnu seriju Cranford, koju je objavljivala nakladnička kuća Macmillan & Co. od 1876. do 1907. godine. Ta izdanja ostala su zapamćena po pažljivo oblikovanim koricama, zlatotisku, ornamentalnim detaljima i ilustracijama velikih umjetnika svojeg vremena, među kojima se posebno ističe Hugh Thomson. Takav pristup knjizi podsjeća na razdoblje kada knjiga nije bila samo sredstvo prijenosa teksta, nego i predmet kojem se pridavala posebna estetska vrijednost. Kolekcija Vječni klasici upravo na toj ideji gradi svoj identitet, spajanjem književne vrijednosti i pažljivo oblikovanog izdanja. Tako će u svojoj kolekciji mjesto pronaći djela koja prikazuju društvene odnose 19. stoljeća, ona koja nam donose snažne psihološke portrete likova, pa sve do djela koja istražuju ljudske strasti, ambicije i moralne dvojbe.
Prvi naslov kojim je započeta kolekcija jest Ponos i predrasude Jane Austen, kao savršen primjer baš takve književnosti. Riječ je o romanu koji je nastao prije više od dvjesto godina, ali i danas jednako snažno govori o ljubavi, društvenim očekivanjima, ljudskim pogreškama i potrebi da upoznamo druge prije nego što ih osudimo. Malo se romana može pohvaliti time da su tijekom više od dva stoljeća zadržali jednaku popularnost kao Ponos i predrasude. Uz neprestanu popularnost, roman je postao dio popularne kulture do te mjere da ga prepoznaju i ljudi koji ga nikada nisu pročitali. Elizabeth Bennet i Fitzwilliam Darcy odavno su prerasli granice književnih likova te su postali simbol ljubavne priče u kojoj osjećaji moraju pobijediti ponos, predrasude i društvena očekivanja. Roman je prvi put objavljen 1813. godine, ali njegovi korijeni sežu još u posljednje godine 18. stoljeća, kada je Jane Austen napisala prvu verziju pod naslovom First Impressions. Već tada je pokazala izniman talent za promatranje društvenih odnosa, ljudskih slabosti i suptilnog humora. Nakon dorade rukopisa nastalo je djelo koje će postati jedno od najvažnijih ostvarenja engleske književnosti.
Na prvi pogled riječ je o ljubavnom romanu. Međutim, već nakon nekoliko poglavlja postaje jasno da tema romana ima više slojeva, a ne samo romantične osjećaje. U središtu romana nižu se mahom isprepletene teme društvenih klasa, položaja žena, financijske sigurnosti, obiteljskih odnosa, morala i ljudske taštine. Ljubavna priča tako samo služi kao okvir unutar kojeg se vrlo kritički i suptilno secira društvo tadašnjeg vremena, ali uz vješto izbjegavanje moraliziranja. Austen koristi britak humor, ironiju i psihološki uvjerljive dijaloge koji čine cjelinu. Kao i kod svake dobre priče, snaga romana leži u njegovim likovima. Elizabeth Bennet nije tipična junakinja svog vremena. Inteligentna je, obrazovana, samostalna u razmišljanju i nadasve spremna suprotstaviti se društvenim pravilima za koja smatra da nisu pravedna. Zbog svega navedenog njezin lik i danas djeluje moderno te je postao jedan od najpoznatijih ženskih likova svjetske književnosti. S druge strane nalazi se gospodin Darcy, čovjek kojeg njegova rezerviranost i ponos čine hladnim u očima okoline, ali iza takve vanjštine krije se složena i moralna osoba. Na početku romana djeluje hladno, bahato i nedostupno, što, naravno, i kod samih čitatelja izaziva odbojnost. No kako priča odmiče, Austen vam razotkriva njegov karakter. Njihov odnos nije izgrađen na ljubavi na prvi pogled, nego na postupnom rušenju međusobnih predrasuda, priznavanju pogrešaka i osobnom sazrijevanju.
Ponos i predrasude nisu roman u kojem se priča o savršenoj ljubavi, nego o ljudima koji uče kako biti bolji. Austen pokazuje da najveća prepreka često nisu okolnosti, nego vlastiti karakter, ponos i sudovi koje donosimo o drugima bez stvarnog poznavanja osobe. Zato vjerojatno roman već više od dvjesto godina inspirira čitatelje. Svaka nova generacija u njemu pronalazi nešto svoje, jedni ga čitaju kao ljubavni roman, drugi kao društvenu satiru, treći pak kao psihološku studiju ljudskih odnosa. Osim čitatelja, brojni filmaši ovaj roman prepoznaju kao neiscrpnu muzu, pa tako Ponos i predrasude spadaju među najadaptiranija književna djela u povijesti filma i televizije.
Kada je Austen početkom 19. stoljeća stvarala svoje romane, izum filma bio je tek daleka budućnost. Prva ekranizacija napravljena je u prvoj polovici 20. stoljeća, a sve do danas njezin roman ne prestaje privlačiti redatelje, scenariste i producente. Gotovo je svaka generacija dobila svoju verziju priče o Elizabeth i Darcyju, a svaka je, naravno, naglasila drukčiji aspekt romana. Sve te ekranizacije nisu slučajne jer je Austen stvorila psihološki složene likove i dinamične dijaloge, a sama se priča razvija gotovo filmskim ritmom. Emocije proizlaze iz pogleda, šutnje i suptilnih promjena među likovima, zbog čega se roman tako prirodno i glatko uklapa i na filmsko platno. Ono što još posebno odgovara filmskoj formi jest mjesto gdje je Austen smjestila dramu. Njezina drama odvija se u salonima, na plesovima, tijekom šetnji i obiteljskih razgovora. Poseban dojam filmu svakako daju i mnogi predivni kostimi rađeni u duhu vremena.
Prvu veliku holivudsku ekranizaciju roman je dobio 1940. godine u produkciji studija MGM. Elizabeth Bennet utjelovila je Greer Garson, a gospodina Darcyja Laurence Olivier. Hollywood je tada književne klasike prilagođavao vlastitim pravilima, što je bilo vidljivo i u kostimima, koji više odgovaraju viktorijanskom nego regentskom razdoblju, kao i u vedrijem tonu same priče. Unatoč navedenim odstupanjima, film je pridonio popularizaciji Jane Austen izvan književnih krugova te pokazao koliki potencijal nude njezine knjige za uspješne ekranizacije.
Ekranizacija romana koja je stekla kultni status jest ona iz 1995. godine. Riječ je o šestodijelnoj BBC-jevoj seriji u kojoj je Jennifer Ehle utjelovila Elizabeth, a Colin Firth glumio gospodina Darcyja. Njegova izvedba bila je toliko moćna da su mnogi kasniji glumci koji su utjelovili Darcyja svoje interpretacije gradili po tom uzoru. Serija je bila dovoljno duga da gotovo vjerno prenese radnju romana, a istodobno izrazito elegantna, puna ritma i napetosti. Neke scene iz ove serije, poput one kada gospodin Darcy izlazi iz jezera u mokroj bijeloj košulji, postale su kultne. Mnogi kritičari i ljubiteljice Austen ovu ekranizaciju smatraju najvjernijom jer je prenijela humor, ironiju i društvenu kritiku koji su temelj romana i Austenina pisanja.
Deset godina kasnije redatelj Joe Wright predstavio je novu filmsku ekranizaciju romana, prvenstveno namijenjenu mlađoj publici. Keira Knightley kao Elizabeth donijela je energičnu, emotivnu i suvremenu interpretaciju glavne junakinje, dok je Matthew Macfadyen glumio gospodina Darcyja kao povučenog i nesigurnog čovjeka kojem osjećaji predstavljaju jednaku prepreku kao i društvene konvencije. Film je imao fantastičnu fotografiju, predivne krajolike te glazbu Daria Marianellija, koji je za nju čak dobio nominaciju za Oscara. Uz nominaciju za glazbu, film je bio nominiran u kategorijama najbolje glavne glumice, scenografije i kostimografskog dizajna. Iako su pojedini dijelovi romana skraćeni zbog prilagodbe filmu, Wright je uspio sačuvati emocionalnu srž priče, a sam film djeluje intimnije od mnogih ranijih adaptacija. Film je ostvario veliki komercijalni uspjeh.
Utjecaj romana Ponos i predrasude nije završio samo na klasičnim ekranizacijama romana. Na temelju romana nastale su brojne moderne interpretacije koje osnovnu priču prenose u druga vremena i društvene okolnosti. Najpoznatiji primjer jest književni i filmski serijal Bridget Jones, u kojem je lik Marka Darcyja izravno inspiriran Austeninim gospodinom Darcyjem. Dodatna povezanost između ovih djela jest ta što je u prvom filmu o Bridget Jones Colin Firth glumio lik Marka Darcyja.
Ponos i predrasude nepresušan su izvor inspiracije za mjuzikle, kazališne predstave, televizijske serije pa čak i književne nastavke i suvremene prerade. Mnogi se zasigurno pitaju kako je moguće da jedan roman ima toliku moć. Njegova najveća vrijednost, po meni, upravo je njegova univerzalnost. Austen nije napisala samo priču o ljubavi, nego o ljudskoj prirodi. Svi mi prepoznajemo sebe u likovima Elizabeth i Darcyja. Ponos i predrasude savršen su primjer književnosti koja nadahnjuje nove čitatelje, neiscrpan su izvor inspiracije te ne poznaju rok trajanja. Upravo zato Novelin odabir da ovu kolekciju klasika otvori jednim od najznačajnijih romana engleske književnosti predstavlja logičan početak projekta koji donosi bezvremenska djela suvremenim čitateljima u novom ruhu. Tako ovo postaje prilika mnogim ljubiteljima književnosti da (ponovno) otkriju remek-djelo Jane Austen, a ljubiteljima filma da upoznaju roman iz kojeg su proizašle neke od najuspješnijih ekranizacija u povijesti sedme umjetnosti. Izdavačka kuća Novela tako nam daje podsjetnik na važnost očuvanja i ponovnog predstavljanja velikih književnih djela. U vremenu kada se čitateljske navike mijenjaju, a sadržaji postaju sve kraći i dostupniji kroz digitalne platforme, ovakvi projekti imaju posebno mjesto jer vraćaju pozornost na knjige koje su oblikovale svjetsku kulturu. Zato potražite svoj primjerak knjige i zavirite u svijet u kojem vladaju ponos, predrasude, taština, ljubav, poštovanje i osobni razvoj kroz univerzalne teme koje ne zastarijevaju.
