Do sada smo u našoj kategoriji Kina diljem svijeta obradili mnoga kina, no sva su bila izvan Lijepe naše. Konačno je došlo vrijeme da vam predstavimo kino koje se nalazi u Hrvatskoj, točnije u Rijeci. Grad bogate povijesti i kulture lokacija je na kojem se nalazi Art-kino Rijeka koje je već dugi niz godina okupljalište mnogih filmofila i ljubitelje sedme umjetnosti općenito. Ovo neovisno kino svojim šarmom i bogatim programom koji nudi jedno je od glavnih točki Riječke kulturne scene, ako ne i cijele županije. Iako je svoje djelovanje Art kino Rijeka započelo krajem 2008. godine kada se u prostoru bivšeg kina Croatia otvorilo današnje kino, povijest ovog mjesta mnogo je veća. Ono seže sve do 17.stoljeća kada izum filma nije bio niti u primisli. Naime, prostor koji danas zatvara Ciottina ulica, Kapucinske stube, Trg Žabica i Krešimirova ulica zajedno sa željezničkom prugom bili su dio kapucinskog posjeda još od početka 17.stoljeća. Sve do 20. stoljeća na ovom području razvio se sklop kapucinskih građevina crkvene i svjetovne namjene, u kojem je posebno mjesto zauzimala posvećena crkva Gospe Lurdske 1929. godine. Na području kapucinskog zdanja sukladno političkom i gospodarskom rastu kroz koje prolazi Rijeka posebice u prvom desetljeću dvadesetog stoljeća, razvile su se brojne građevine i zdanja. Svi građevinski projekti koji su se radili u samostanskom kompleksu u periodu između 1903. do 1913.godine bili su vođeni od strane Giovannia Maria Cureta. U navedenom periodu započeta je izgradnja crkve po uzoru na lurdsko svetište, gradnja poslovno stambenog niza koji se nalazi niz južnu granicu sklopa te ostali samostanski objekti.
Za ovaj članak je nama posebno zanimljiv objekt u zapadnom dijelu samostanskog dvorišta koji je podignut 1910.godine. Ovaj objekt jednostavne konstrukcije služio je u to vrijeme kao ugledna i vrlo produktivna kapucinska tiskara Miriam. Svojom južnom stranom tiskara se oslanjala na dvorišni zid poslovno-stambene zgrade koja se danas nalazi u Krešimirovoj ulici. Sudbina kapucinskog samostanskog kompleksa promijenila se u periodu nakon Prvog svjetskog rata. Naime, nakon crkvene i političke borbe ukinuta je Hrvatska kapucinska provincija i riječki samostan je 1923. godine pripao Venecijanskoj provinciji. Čuvena tiskara Miriam nažalost zatvorila je svoj pogon, a prostor u kojem je radila prodan je. I tu dolazimo do početka djelovanja našeg kina. Temu pojave prvih kinematografa detaljno smo opisali u članku https://kinoljubac.com/kinoljubac-povjerljivo/braca-lumiere-posjet-institutu-lumiere-u-lyonu-mjestu-rodenja-filma/, pa tako jako dobro znamo da su se početkom 20.stoljeća pojavili prvi stalni kinematografi i razne projekcije filmova. Rijeka nije zaostajala za drugim europskim prijestolnicama, pa se tako ažurno pratilo trendove na području nove filmske umjetnosti. U Rijeci je 1906. godine(ako gledamo u kontekstu današnjih granica Hrvatske) otvoren prvi stalni kinematograf Salone Edison. U narednom periodu od stotinjak godina na području Rijeke otvoreno je preko 10 neovisnih kina.
Očita društvena i javna potreba za kulturnim događajima, među ostalim i kino projekcijama dovela je do preuređenja nekadašnje tiskare u višenamjensku dvoranu čiji se prostor koristio za kulturne i zabavne sadržaje. Tu dvoranu nazvali su Teatrino Cappucini, a kao takva se i spominje u tisku od 1927. godine. U toj dvorani odvijao se dio tadašnje kulturne scene u Rijeci u vidu manjih kazališnih predstava i priredbi, razna predavanja kao i projekcije filmova. Novo ime za Teatrino Cappucini spominje se 1928. godine, a zabilježen je i naziv Cine San Giorgio kada se najavljivalo prikazivanje filma Pećina krokodila. Nažalost nije sačuvano mnogo dokumentacije o radu ovog kina-kazališta, pa se ne može mnogo reći o njezinom radu u periodu od kasnih dvadesetih godina prošlog stoljeća do kasnih tridesetih godina. Ono što sa sigurnošću možemo reći da je zbog lokacije koju ovo kino ima, nadomak glavnog i najprometnijeg riječkog šetališta Korzo posjećenost kina bila zasigurno velika.
Nakon ovog nedokumentiranog perioda zabilježeno je da je 2.10.1937. godine u dijelu kapucinskog poslovnog-stambenog niza Viale Camicie Nere 2 u Krešimirovoj ulici, otvoreno kino-teatar San Giorgio. San Giorgio je tako postao novi stalni kinematograf u Rijeci, a bio je vlasništvo Kinematografskog poduzeća San Giorgio. Ako uzmemo u obzir političke prilike tog vremena, ne čudi nas podatak da je dnevnik La Vedetta d“Italia izvijestio o otvorenju novog kina. Opisuju kino kao ugodno i potpuno obnovljeno u „stilu 900“, te da će se u tom kinu zasigurno promovirati talijanska kinematografija. Bila je to prva velika rekonstrukcija kina koje je tada doživio proširenje, nadogradnju i modernizaciju. U tom projektu modernizacije ističe se izgradnja balkona nad stražnjim dijelom partera, izgradnja pokrajnjih prostorija s glavnim hodnikom, rekonstrukcija sanitarija te stubište za balkon s čekaonicom. Svakako je važna informacija da je došlo do povećanja kapaciteta dvorane na 698 sjedećih mjesta. Tada je San Giorgio postao uz Teatro Fenice najveće kino u gradu.
Nakon Drugog svjetskog rata i provedene nacionalizacije, sva imovina kinematografskog poduzeća San Giorgio ušla je u sastav novoosnovanog gradskog Kinematografskog poduzeća. Kino tada ponovno mijenja naziv i postaje kino Beograd. Zanimljivo je istaknuti kako je izrađena klasifikacija kina pa su tako rangirana riječka kina. Kino Beograd, Jadran i kino Partizan svrstani su u prvu kategoriju kina, a Kino Viševica, Garibaldi i kino Tuhobić pripali su u drugu kategoriju. Od 1951.godine na kinu se konstantno izvršavaju razne preinake tehničke i arhitektonske prirode. Prvo veliko poslijeratno preuređenje kino dvorane dogodilo se 1957.godine prema projektu inženjera Milana Švabe. Tada su kino zidovi obloženi usko kaneliranim jasenovim letvicama, te se time vizualno produbila perspektiva dvorane. Rekonstruirano je krovište, pogon centralnog grijanja, a svoju adaptaciju su dočekale kancelarije i projekcijska kabina. Kroz naredne godine redovito su se izvršavali nužni investicijski zahvati kao i održavanje. Poslije velike poslijeratne obnove, nakon što je kino dobilo moderniji i estetičniji izgled započeli su novi projekti. U periodu od 1965.-1967.godine radilo se na proširenju ulaznog prostora. Tu se smjestila blagajna, a ovaj prostorni izgled kino ima i danas. Uz projekt proširenja ulaza, izgrađena je i nova kotlovnica u dvorištu samostana uz istočni zid.
Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kino je imalo veliki problem, jer su dobili zabranu korištenja samostanskog dvorišta kao izlaz za publiku iz kina koje im je bilo ustupljeno na korištenje još od 1949. godine. Morao se naći novi izlaz, pa su tako odlučili da će novi izlaz biti na zapadnoj strani uz željezničku prugu. Tu se izvršilo rušenje objekta stražarnice, pa se tako dobio prostor za nesmetani izlaz iz kina. Upravo je sedamdesetih godina projektom izgradnje novog izlaza ponovno pokrenuta rekonstrukcija kina. U periodu od 1975.-1980. u kinu su se izmijenile brojne stvari (sustav centralnog grijanja, klimatizacije, elektroinstalacija), a posebno se ističe zamjena filmskog platna, nova pozornica kao i smanjenje broja sjedala u kinu na 454 mjesta. Iako se izgubilo skoro 150 sjedećih mjesta postignuta je veća razina komfora i udobnosti za gledanje filmova.
Sukladno političkim promjenama koje su devedesetih godina prošlog stoljeća pogodile Hrvatsku 1991. godine kino dobiva ponovno ime. Prvo je uzeto ime Rijeka kino, a zatim se mijenja ime u kino Croatia. Kino je zatim opet doživjelo manju rekonstrukciju. Kino je dobilo novo platno, većih dimenzija i bez pozornice. Nažalost broj sjedećih mjesta ponovno se smanjio na svega 323. Drugih većih preinaka nije bilo, te je kino radilo sve do 2007. godine kada dolazi do njegovog zatvaranja. Važno je svakako istaknuti kako su sve rekonstrukcije kina rađene uz iznimno promišljanje na više razina. Sve je osmišljeno u svrhu funkcionalnosti i estetike, ali i uz dužno poštovanje i uvažavanje nasljeđa što danas ovaj prostor čini posebnim. Tu bismo posebno izdvojili gipsane ploče stropa postavljene u prostoru kino dvorane ponajprije zbog akustičnih razloga, ali samim izgledom i dizajnom kino obogaćuju i dekorativno jer na sebi imaju motive jahača i konja. Ti motivi su referenca na početak filmske umjetnosti kada se uz pomoć takvih slika i motiva počelo istraživati formu kinetizma u umjetnosti pokretnih slika.
Kao što smo spomenuli u uvodu Art kino Rijeka svoje djelovanje započinje od 2008. godine. Nakon zatvaranja kina Teatro Fenice, uslijedilo je zatvaranje kina Croatia. Rijeka je tada ostala bez neovisnih kina što je doslovno bilo nedopustivo. Zato se započelo planiranje novog, inovativnog kina koji će kao svoju glavnu misiju imati pružanje javnog prostora u kojem će se prikazivati razni žanrovski filmovi. Tu se prvenstveno misli na suvremeni umjetnički film, dokumentarni, animirani, eksperimentalni film kao i hrvatski filmovi raznih formi te naravno razni svjetski filmovi. Art kino Rijeka trebao je postati žila kucavica u srcu Riječke filmske scene, kojoj je bio cilj ojačati ulogu filmske umjetnosti i filmova općenito u kulturnom i društvenom životu Rijeke i okolice. Grad Rijeka je shvaćao važnost misije novog kina, pa se tako došlo do jednoglasnog zaključka sa stručnim suradnicima da Art kino Rijeka ne treba imati samo svrhu zabave i prezentacije filmske umjetnosti građanima Rijeke. Svrha Art kina Rijeka u srži trebala bi biti misija objedinjenja prikazivačke, distribucijske i edukacijske funkcije na jednom mjestu. Dakako, Art kino Rijeka već godinama aktivno provodi tu temeljnu misiju te je svakodnevno nadograđuje.
Tako rad kina možemo podijeliti u 4 glavne kategorije: filmski program, rad s djecom i mladima, obrazovni i medijacijski program te podrška riječkoj filmskoj produkciji. Kao što smo spomenuli program kina je zaista šarolik. Program se koncipira tako da pogoduje djelovanju i ostale tri kategorije kina. Razni ciklusi posvećeni određenim ikonama filmske industrije, razni ciklusi filmskih žanrova, programi koji za cilj imaju promociju lokalne filmske djelatnosti i naravno Blockbustere. Možemo reći kako je art kino Rijeka mjesto koje je spoj kinoteke i art-kina. Art-kino posebno želi u svom radu promicati rad hrvatskih umjetnika i onih u regiji, pa je statistika jasna. Udio hrvatskog i regionalnog programa je oko 70%, dok je preostali dio programa dio svjetske kinematografije.
Art kino Rijeka je zaista kino druželjubive prirode pa među svojim brojnim partnerima surađuje na raznim programima i projektima. Mi ćemo nabrojati samo neke od njih: Hrvatski kino savez, Kino Tuškanac, Hrvatska kinoteka, Animafest, Zagreb film festival, kino Mediteran i brojni drugi. Art-kino je član mreže Europa Cinemas, Hrvatske mreže neovisnih kino prikazivača, European Children Film Association te Confederation Internationale des Cinemas d“Art et d“Essai. Njihov rad s djecom i mladima bazira se definitivno na približavanje filma i edukacijama. U svrhu ispunjenja ovih misija Art kino Rijeka do sada je imala niz programa i zanimljivih projekata među kojima se ističe Dječja kuća koje zajedno sa srodnim ustanovama (Gradska knjižnica, Gradsko kazalište lutaka i Muzejom moderne i suvremene umjetnosti) grade dječji kulturni centar. Jedan od najvažnijih projekata koji je kombinacija edukacije i rada s djecom i mladima. Riječ je dakako o projektu „Škola u kinu“ u sklopu koje se svake godine izrađuju programi za dječje vrtiće, osnovne i srednje škole. Tu je i program „tobogan“ koji objedinjuje sve radioničke programe među kojima su istaknute radionice „Putujuće filmske radionice“ i Kino-dan. Osim programa radionica za djecu i mlade, tu su i one za profesore u osnovnim i srednjim školama na polju medijske kulture- Riječki dani medijske pismenosti.
Uz razne radionice ističe se i knjižnica, prva takve vrste u Hrvatskoj u kojoj se provodi program „film izvan okvira“. Taj program se bazira na promociji i ugošćavanju filmologa i filmskih kritičara koji kroz razne radionice, predavanja i promociju svojih knjiga pokušavaju educirati i približiti film i filmske edicije široj publici. Kada govorimo o podršci koju kino daje riječkoj filmskoj produkciji ponajprije mislimo na rad Kvarnerske filmske komisije čiji je primarni cilj i rad usmjeren na promociju i distribuciju filmova koji su snimljeni na prostoru Rijeke i PGŽ-a osnovane 2016 godine. Tako posjetitelji svakog prosinca mogu uživati u programu „Kvarner u kratkom“ koji prikazuje te filmove. Osim jedinstvenog programa, knjižnice i radionica Art kino Rijeka otvorilo je i Filmski klub Art kina. U tom klubu zaljubljenici u film mogu diskutirati, educirati se i družiti se međusobno uz omiljenu im temu- film. Osim što pruža mogućnost druženja članovi Filmskog kluba imaju slobodan ulaz ili popust na ulaznice za programe koji su u organizaciji Art kina. Uz to imaju mogućnost posuđivanja razne građe koja je vezana za filmsku tematiku iz gore spomenute knjižnice, a tu je još i kolekcija filmova koja stoji na raspolaganju svim članovima kluba za posudbu. Naravno, kad god se ukaže mogućnost članovi kluba dobivaju pozivnice za sudjelovanje u raznim projektima i radionicama. Za one koji su pored filmske umjetnosti zaljubljenici i u pisanu riječ Art-kino nudi filmsko-čitateljski program naziva Adaptacija. Tu se dakako radi o čitanju knjiga povezanih sa filmovima, prema kojima su rađene adaptacije.
Sav rad Art-kina Rijeka dakako ne bi imao smisla da nije vjerne publike koja ih podržava sve ove godine. većina publike kojoj je najvažniji film i uživanje u istima. Publika je zaista željna novih pristupa prema prikazivanju filmova, jer velike gužve, preskupe karte i velika komercijalizacija multipleksa na neki su način izgubili duh filmofilije koju dišu upravo ovakva kina. Ovdje ljudi dolaze zbog intimne atmosfere koja se godinama splela u filmskoj mreži Art kina Rijeka. Ovdje dolaze sve dobne i društvene skupine kako bi u mraku kino dvorane na filmskom platnu doživjeli čaroliju pokretnih slika koje svojom magijom usrećuju ljude više od 100 godina. Nažalost mnoga kina su izumrla. Art-kino Rijeka je izvuklo važne lekcije iz svoje povijesti i kina koja su ranije djelovala na tom području, pa su tako na sebe preuzeli važnu ulogu. Svakodnevnim radom i raznim projektima već godinama uljepšavaju život Riječana, ali i svih filmofila koji imaju priliku posjetiti ovo uistinu jedinstveno i posebno kino.
