PIŠE: ANĐELA BULIĆ
Ona je prije svega modna ikona. Ima preko dvjesto karijera i milijardu pari cipela. Zamrznuta je u tijelu devetnaestogodišnjakinje, iako sada ima preko 64 godine. Na licu joj je blistavi osmijeh, a njezina boja je roza. Iako je prvotno zamišljena kao igračka, nadišla je svoju svrhu i postala svjetski poznati brand. Uskoro nam u kina dolazi film upravo o njoj i ponovno je tema broj jedan. Govorim, naravno, o jednoj jedinoj, neponovljivoj Barbie koja je najprodavanija lutka na svijetu i klasik među igračkama. Barbie je cijela proizvodna linija lutaka čija je visina nešto manja od 30 centimetara te je postala zaštitni znak tvrtke Mattel koja stoji iza stvaranja Barbie branda. Riječ Barbie je općenito usvojena kao sinonim modne lutke, a tko je Barbie i tko stoji iza cijele ove genijalne priče donosimo u nastavku.
U eri igračaka prije Barbie možemo reći da su za djevojčice na tržištu prevladavale igračke u obliku beba. Kroz te igračke djevojčice su većinom kroz igru bile „prisiljene“ preuzimati ulogu majke i domaćice. Te nevine dječje igre bile su prihvaćene, jer je koncept društva i bio zasnivan na ženskom pomanjkanju društvene uključenosti. Većina žena tada nije pohađala sveučilišta, a u mnogim zemljama nisu imale ni pravo glasa, dok je posjedovanje bankovnog računa koje je nama danas normalna pojava tada bila bauk tema. Sve je to uvidjela i Ruth Handler, žena koju danas znamo kao kreatoricu lutke Barbie. Ruth je promatrala svoju kćer Barbaru dok se igrala papirnatim lutkama, primjećujući kako im ona kroz igru daje osobine odraslih. Ruthin suprug Elliot bio je suosnivač tvrtke Mattel koja se bavila proizvodnjom igračaka. Ona mu je uočivši cijelu novu neiskorištenu tržišnu nišu predložila ideju za novu lutku, no on nije bio oduševljen njezinom idejom i odbio je prijedlog. Godine 1956. Ruth odlazi s djecom na putovanje u Europu. U tijeku putovanja naišla je na lutku Bild Lilli. Bild Lilli bila je lutka koja se temeljila na liku iz njemačkog stripa koji je izlazio u novinama Bild-Zeitung od strane autora Reinharda Beuthina. No, nemojte naivno pomisliti kako je Lilli bila lutka za djecu. Lilli je prvenstveno bila namijenjena prodaji za odrasle, posebno za muškarce. Bila je poznata po provokativnom odijevanju, britkom i drskom jeziku i bila je prezentirana kao „provokativna bomba“ koja je koristila muškarce da bi ostvarila svoje ciljeve. Prva lutka prodala se u Njemačkoj 1955. godine. Najčešće se mogla kupiti po raznim barovima, a poklanjala se muškarcima kao neka vrsta “šaljivog poklona”. Da bi proširili tržišnu nišu prodaje i zainteresirali mlađe potrošače, s vremenom su se počeli proizvoditi dodatci uz lutku kao i posebni komadi odjeće za nju, kako bi postala popularna i među djecom. Iako je već ponudila Mattelu ideju za novu lutku i bila odbijena Ruth dobiva inspiraciju kroz lutku Lillie. Godine 1956. u Švicarskoj kupuje tri lutke i odnosi ih kući u SAD gdje stvara Barbie. Jednu od tri kupljene lutke dala je svojoj kćeri, a ostale dvije donijela u Mattel gdje je po drugi put prezentirala ideju o Barbie.
U procesu stvaranja Barbie Ruth je imala pomoć inženjera Jacka Ryana. Tu dakako ne mislimo na imaginarnog lika kojeg glumi John Krasinski, nego priznatog inženjera koji je radio u Raytheonu – zrakoplovnom i obrambenom konglomeratu SAD-a. Tijekom rada u Raytheonu, Ryan je pomogao u dizajniranju navođenih raketnih sustava Sparrow i Hawk. 1955. godine Ruth ga kao tadašnja predsjednica Mattela dovodi u firmu i daje mu položaj voditelja istraživanja i razvoja. Svoja inženjerska znanja i vještine definitivno je dobro iskoristio u Mattelu, tako što je zajedno s Ruth dizajnirao i patentirao originalnu lutku Barbie. Također upravo je on Barbie dao što do tada ni jedna lutka prije nije imala: uvijanje i okretanje u struku te slušne zglobove koljena na princip zvan „klikni klik“. Ryan je ostao u tvrtki 20 godina, gdje je osim za Barbie igračke radio i na projektima vezane uz proizvodnju igračaka Chatty Cathy i Hot Wheels seriju igračaka. No odnosi između Ryana i Mattela nisu bili idealni. Naime on je tvrtku tužio 1980. godine jer mu nisu isplaćivali dogovorene tantijeme na koje je imao pravo kao sukreator. Ugovor s tvrtkom dao mu je 1,5 posto tantijema na sve igračke koje je dizajnirao. Barbie se prodavala za 3 dolara kada je izvorno došla na police, a 1959. prodano je 300,000 lutki. Mattel mu je do 1980. godine već bio dužan iznos neplaćenih tantijema u milijunima. Na kraju se Ryan s Mattelom nagodio van suda i zauvijek su prekinuli suradnju. Nakon Ryanovog samoubojstva, Ruth je kasnije počela preuzimati zasluge za cjelokupnu kreaciju lutke Barbie, iako su dijelovi lutke bili patenti Jacka.
No vratimo se mi na Barbie. Prva Barbie lutka predstavljena je 09.03.1959. godine na Američkom Međunarodnom sajmu igračaka u New Yorku. Upravo se ovaj datum koristi kao službeni Barbie rođendan. Barbie je dobila ime po Ruthinoj kćeri Barbari koja joj je i poslužila kao inspiracija, jer je Ruth željela djevojčicama dati lutku koja će im pomoći da razvijaju maštu i ostvare svoje fantazije, a ne da ih se zatvara u okvire tadašnjeg društva. Louis Marx and Company tužili su Mattel u ožujku 1961. godine. Tvrdili su da je Mattel ukrao patent za „zglob kuka“, te da je Barbie izravna kopija Bild Lilli. Također su ih tužili da su se lažno predstavljali kao autori dizajna za lutku. Mattel je uzvratio protutužbom, no sve je riješila nagodba izvan suda sklopljena 1963. godine. Godinu dana kasnije Mattel je kupio Greiner & Hausserova autorska prava i patentna prava za lutku Bild Lilli za 21.600 dolara. Nakon tog preuzimanja proizvodnju Bild Lillie su priveli kraju, da bi stvorili novo tržište za Barbie. Prva Barbie je proizvedena u Japanu, te imala je konjski rep i nosila je crno-bijeli prugasti kupaći kostim, a bila je dostupna kao plavuša i brineta. Barbie se isprva reklamirala kao „modni model za tinejdžere“, a njezinu odjeću kreirala je Mattelova modna dizajnerica Charlotte Johnson. Kako smo napisali prve serije Barbie lutaka proizvedene su u Japanu, dok se za nju odjeća šivala ručno. Tijekom prve godine proizvodnje prodano je oko 350 000 lutaka, što je za to vrijeme bio nevjerojatan uspjeh. Ruth je vjerovala da ključ uspjeha u prodaji Barbie leži u tome što lutka izgleda kao odrasla osoba. Ne čudi tako podatak istraživanja koje je provedeno u prvim godinama prodaje lutke kako su neki roditelji bili nezadovoljni lutkinim poprsjem zbog jako izraženih grudi. U originalnim modelima lutke oči su bile prilagođene da gledaju skromno postrance, a to se mijenja 1971. godine kada se Barbin pogled prilagođava da gleda ravno naprijed. Bila je to zadnja korekcija koju je Ruth napravila na vlastitoj kreaciji Barbie, jer su 1973. godine ona i njezin suprug izgubili svoja radna mjesta u Mattelu. Razlog otkaza, kako je istraga kasnije pokazala, bio je izdavanje lažnih i obmanjujućih financijskih izvješća.
Lutka je, naravno, kroz godine doživjela mnoge promjene poput one s kraja 20. stoljeća kada je dobila pupak nakon 40 godina proizvodnje i one iz 1977. godine kada je dobila osmijeh s vidljivim zubima. Godine 2009. procijenjeno je da je lutka generirala prodaju od 3 milijarde dolara. Od 2015. godine obožavateljica štikli Barbie dobila je i priliku nositi ravne cipele nakon što su u optjecaj došle lutke ravnih stopala. Osim u revoluciji svijeta igračaka, upravo je Barbie napravila još jednu revoluciju, onu televizijsku. Nama je danas potpuno normalno vidjeti da se na televiziji vrte reklame za igračke, no 50-ih godina prošlog stoljeća tome nije bilo ni traga. Sve je to promijenila Barbie, pa je tako Mattel bila prva tvrtka koja je zakupila televizijski prostor s reklamama Barbie tijekom The Mickey Mouse Showa. Uspjeh prodaje je bio senzacionalan, jer se promijenila pozicija potrošača s roditelja na dijete. Ciljano tržište dakako bile su mlade djevojke. Njih je fascinirala reklama u kojoj se Barbie pojavljuje kao stvarna osoba te su, naravno, molile roditelje da im kupe lutku. Strategija se pokazala nevjerojatno učinkovita, a tome svjedočimo i danas jer se ta praksa itekako zadržala.
Razvojem i povećanjem prodaje, Barbie se više nije moglo držati u okvirima samo modne lutke. Trebalo je osmisliti cijeli životopis čuvene lutke. Barbieno puno ime je Barbara Millicent Roberts. Najviše podataka o Barbie moglo se iščitati iz serije knjiga koje je objavio Random House 60-ih godina prošlog stoljeća. Pa tako saznajemo kako joj se roditelji zovu George i Margaret Roberts, i kako žive u izmišljenom gradu Willows u saveznoj državi Wisconsin. Barbie pohađa Willow High School, dok se u izdanju Golden Booksa iz 1999. godine u knjizi Girl Generation taj podatak mijenja, pa se tako navodi kako Barbie pohađa izmišljenu Manhattanšku International High School u gradu New Yorku. Da je kojim slučajem tada imala profil na facebooku, Barbie bi sigurno navela kako je u kompliciranoj romantičnoj vezi s Kenom Carsonom. Ken se prvi puta na tržištu pojavio 1961. godine, a ime je dobio po Ruthinom sinu. Dugovječna veza prekinuta je u veljači 2004. godine, iako je postojala nada za pomirenje i ponovnoj romansi u veljači 2006. godine nakon što je Ken promijenio svoj izgled. Tijekom prekida romantične veze s Kenom, Barbie je imala novu ljubav, australskog surfera Blaina Gordona. Blainova lutka prodavala se od 2004. do 2006. Godine 2011. Mattel je ponovno pokrenuo kampanju za Kena kako bi ponovno pridobio Barbienu naklonost, pa se tako par službeno ponovno sastao na Valentinovo 2011. Pa ipak, na izdanju “Barbie: Dreamhouse Adventures 2018.”, Barbie i Ken su ipak potvrdili kako ostaju samo prijatelji.
Barbie obožava životinje i posjeduje preko 40 kućnih ljubimaca među kojima ima i egzotičnih vrsta kao što su pande i zebre. Posjeduje zavidan vozni park među kojima posebno mjesto zauzima ružičasti Corvette kabriolet. Barbie posjeduje pilotsku dozvolu, te upravlja komercijalnim zrakoplovima u kojima radi i kao stjuardesa. Ona ima pozamašan životopis što se tiče karijera u kojem je za sada navedeno preko dvjesto zanimanja kojima se bavi. Razlog zašto ona ima toliko karijera leži u tome što su upravo te karijere stvorene da pokažu kako žene mogu preuzeti različite uloge u životu. Linija Barbie lutaka nudi tako širok raspon naslova kao što su: Miss Barbie Astronaut (1965.), Doctor Barbie (1988.) i Nascar Barbie (1998). Godine 1965. Barbie je prvi puta bila u svemiru. Svakako je važno istaknuti i njezinu političku angažiranost. Barbie je sudjelovala na svakom biranju predsjednika od 1992. do 2016. godine. Barbie je također i vlasnica impresivnih nekretnina, pa je tako Forbes procijenio da bi Barbiena kuća iz snova, kada bi bila stvarna, vrijedila oko 16 milijuna dolara. Kuća na tri etaže ima sedam soba, lift, garažu i bazen.
Kako ne bi bila usamljena Mattel je stvorio niz prijatelja za Barbie – latino Teresu, Midge, afro-američku Christie i Stevena (Christienog dečka). Stvoreni su joj braća i sestre te razni rođaci. Ima tri mlađe sestre: Skipper, Stacie i Chelsea (koja se do 2011. zvala Kelly). Njezine su sestre glumile u mnogim filmskim serijalima Barbie, počevši s Barbie & Her Sisters in A Pony Tale iz 2013. Zanimljiv je podatak kako je dosta Barbinih rođaka i prijatelja kroz godine prestalo jednostavno postojati. Jedan takav je primjer Tutti. Ona se prvi puta pojavila u setu sa svojim bratom blizancem Toddom 1966. godine. Todd se ponovno pojavljuje na tržištu 1991. godine, ali bez Tutti. Umjesto toga, sestre Kelly i Stacie predstavljene su kao dio svadbene zabave Barbiene najbolje prijateljice Midge. Lutke Todda nastavit će se pojavljivati kao dio Barbie linije tijekom sljedećih nekoliko godina, ponekad uz Stacie, što je navelo obožavatelje na pretpostavku da je Tutti misteriozno zamijenila Stacie. Barbie ima ukupno sedmero braće i sestara. Skipper je predstavljena 1964. godine. Blizanci Todd i Tutti bili su u prodaji od 1965. do 1971. godine, Stacie se pojavila na policama 1990. godine, Kelly se prodavala od 1994. do 2010. godine, dok je Chelsea predstavljena 2011. godine kao zamjena za Kelly. Barbiena najmlađa sestra prodana je kao dio seta s Barbie i Kenom od 1998. do 2001. godine. Barbie ima englesku rođakinju po imenu Francie Fairchild, koja se prodavala od 1966. do 1976. godine. Francie se ponovno pojavila na policama 2011. godine.
Kako smo već napisali originalna Barbie bila je bjelkinja, dostupna kao plavuša i brineta. Statistika kaže da su se plavokose Baribe uvijek bolje prodavale. Kao najčešća igračka tog doba Barbie se našla i na meti kritičara koji su isticali pomalo rasistički pristup proizvodnje i raznolikosti linije. Mattel je odlučno odgovorio na sve te kritike i to za vrijeme burnih vremena u Američkoj povijesti 60-ih godina prošlog stoljeća. Susan Shaprio, stručnjakinja za lutku Barbie, u svojoj knjizi „Barbie: 60 Years of Inspiration“ ističe kako je sama Ruth željela da Barbie bude inkluzivan brand. Prema njoj upravo je Ruth bila ta koja je potaknula Mattel da razvije nove serije afro-američkih lutaka. Ona kojoj se daje epitet pionirke prve afro-američke Barbie bila je „Colored France“. Ona se na tržištu pojavila 1967. godine, ali bila je izrađena na temelju kalupa za glavu za bijelu Francie lutku, pa se tako smatralo da nema nikakvih drugih afro-američkih obilježja osim tamne kože. Iduće godine na tržište dolazi Christie koja predstavlja SAD u razvoju, temeljem velikih promjena koje se dešavaju u američkom društvu (crnci su se izborili za svoja građanska prava). Iako se u slučaju Christie vidi razvoj u dizajnu (lice je napravljeno da istakne afroa-meričke crte lica), lutka je kritizirana jer je imala samo jedan ton kože i napravljena je na način da podržava bjelačke standarde vezane za kosu, tijelo i lice. Christie 2005. godine dobiva zamjenu – Barbie Nikki. Godine 1969. na tržište dolazi i Julie koja je bila modelirana prema TV ikoni Diahann Carrol. Možemo reći da je prava afroa-merička Barbie zasjala tek 1980. godine dizajnerskom rukom Kitty Black Perkings. Devedesetih godina još intenzivnije se radi na usavršavanju lutki čija su fokusna skupina afro-američka djeca i roditelji. Umjesto korištenja istih kalupa za kavkaske Barbike, stvoreni su novi. Osim toga, izmijenjene su crte lica, tonovi kože, tekstura kose i imena. Oblici tijela izgledali su drugačije, ali proporcije su bile iste kako bi se osigurala zamjenjivost odjeće i modnih dodataka. U rujnu 2009. Mattel je predstavio asortiman „So In Stlye“, a projekt je predvodila Stacey McBride-Irby. Ona je bila jedna od glavnih dizajnerica Mattela koja je na tržište donijela asortiman „So In Style“ koji je od tada nudio afro-američke Barbie lutke u više od 22 tona kože, 94 boje kose, 13 boja očiju te 5 tipova tijela. Taj asortiman bio je iznimno popularan na tržištu od 2009.-2016. godine.
No, u Mattelu su gledali da se ne zakinu druge rasne skupine, pa su tako od 80-ih godina proizvodili i latinoameričke lutke, a kasnije su došli na red modeli iz cijelog svijeta. Cino de Mayo Barbie svjetlo dana ugledala je 2007. godine, a na sebi je imala nabranu haljinu u crveno-bijeloj-zelenoj kombinaciji jasno aludirajući na meksičku zastavu. U nadolazećem periodu puštena je u prodaju široka paleta Barbie lutki u domorodačkim nošnjama, s raznim varijacijama kose i boja kože kako bi Barbie lutke što više nalikovale djevojkama koje je idealiziraju. Neke od najpoznatijih uz meksičku Barbie svakako je ona španjolska Barbie, peruanska Barbie i Portorikanka Barbie. Dakako u svoj želji za zadovoljenjem želja tržišta Mattelu su se dogodili i veliki gafovi poput onog „Barbie s Oreo kolačićima“. 1997. godine Mattel je lansirao unakrsnu promociju upravo lutke Barbie s Oreo kolačićima. Prva lutka je bila bijela, ali je Mattel 2001. godine proizveo bijelu i crnu verziju lutke. Ono što je Mattel propustio uzeti u obzir je da se “Oreo” često koristio kao pogrdni izraz za crnu osobu koja se ponaša kao bijelac, suosjeća s bijelcima ili izlazi/ženi se s bijelcima, a što se misli ponajprije u negativnom kontekstu u stilu: „netko tko je crnac izvana, iznutra je bijel“. Zbog toga je lutka bila neuspješna i kasnije povučena. Barbie lutka nije dobrodošla u neke zemlje svijeta kao što je Rusija i Saudijska Arabija gdje je zabranjena privremeno ili na primjer u Iranu gdje je trajno zabranjena. Odbor Saudijske Arabije za propagiranje vrline i prevenciju poroka zabranio je prodaju Barbie 2003. godine, izjavivši da su “njihova otkrivena odjeća i sramotni položaji, dodaci i alati simbol dekadencije za izopačeni Zapad”. No, bez obzira na zabrane, Barbie je zapravo ušla na saudijsko tržište sredinom 90-ih, tako što bi mnogi potrošači kupovali lutke u inozemstvu i nosili ih kući. Tijekom zabrane, diljem Bliskog istoka pojavile su se brojne alternative lutki, uključujući lutke Fulla, Razanne, Saghira te iranske Sara i Dara. Ove su lutke nosile tradicionalniju muslimansku odjeću, uključujući abaje, marame i hidžabe. Nakon što je zabrana ukinuta, Mattel je uzeo u obzir kritičare koji su smatrali da Barbie potiče “neislamska pravila odijevanja”, te je počeo izdavati međunarodna izdanja lutke u tradicionalnoj nošnji za različite zemlje. Mattel je također počeo licencirati Fulla lutke za prodaju na određenim tržištima.
Kako bi pokrili sve segmente tržišta u optjecaj je došla Barbie i s Downovim sindromom, ali i Barbie pod nazivom Share a Smile Becky u ružičastim invalidskim kolicima koja se na tržištu pojavila u svibnju 1997. godine. Osim kontroverzi na Bliskom istoku oko lutke Barbie, tržište Amerike i Europe nije dobro primilo 2002. godine liniju trudnih Midge (i beba) lutaka. Naime linija Happy Family brzo je povučena s tržišta zbog pritužbi da promiče tinejdžersku trudnoću. Iako to u stvarnosti nije imalo nikakvog smisla jer je do vremena izlaska te serije Midge trebala biti udana odrasla Barbie. Midge je davne 1963. godine predstavljena kao Barbiena najbolja prijateljica. Prema legendi, kasnije se udala za Allana i dobila sina Ryana. Zatim, 2002. godine Mattel je na tržište iznio verziju lutke Midge koja je bila trudna s drugim djetetom, Nikki. Lutka “Happy Family” nosila je vjenčani prsten i imala je odvojivi želudac koji je izbacivao bebu kada se otvori. Reakcija na lutku bila je mješovita. Dok je Mattel smatrao da je lutka namijenjena “zadovoljenju želje za igrom” i da bi se mogla koristiti kao najbolji način učenja djece obiteljskim vrijednostima, mnogi su kupci smatrali, kako smo već naveli, da lutka podržava tinejdžersku trudnoću. Unatoč tome što je Midge odrasla osoba u braku, pritužbe su dovele do toga da je proizvod povučen s polica dućana, te je redizajniran bez trudničkog trbuščića. Godine 1992. Mattel je izdao lutku Barbie s govornom kutijom koja je mogla izgovoriti do četiri nasumične fraze s popisa od njih čak 270. Jedna od njih bila je “sat matematike je težak”, što su grupe poput Američke udruge sveučilišnih žena smatrale uvredljivim. Nakon što je lutka opisana kao štetna za nastojanje da se djevojčice potaknu na proučavanje prirodnih predmeta, Mattel se ispričao i uklonio tu frazu iz budućih Teen Talk Barbies.
Mnogi dakako Barbie zamjeraju neprirodan izgled. Da pojasnimo, mnogi zamjeraju to što lutka u stvarnim ljudskim proporcijama doslovno ne bi mogla funkcionirati. Mattel je tim tezama pridonio kroz par gafova poput onog iz 1963. godine kada je odjeća “Barbie Baby-Sits” došla s knjigom pod naslovom „Kako izgubiti težinu“, a koja je savjetovala: “Nemojte jesti!”. Ista knjiga bila je uključena u drugi ansambl pod nazivom “Slumber Party” 1965. godine zajedno s ružičastom kupaonskom vagom trajno postavljenom na 50 kilograma, što bi bilo premalo za ženu visoku 1,75 centimetara u ljudskim proporcijama. Iako je Barbie bila kritizirana zbog svojih nerealnih “visokih i sitnih” lutaka, tvrtka je nudila više lutaka postavljenih prema realističnijim standardima kako bi pomogla u promicanju pozitivne slike tijela, a nikako anoreksije kako je mnogi optužuju. Da nije sve tako crno govore i pozitivne kampanje koje je provela tvrtka Mattel kroz lik i djelo Barbie. Povodom Međunarodnog dana žena u ožujku 2018. godine Mattel je predstavio kampanju „Barbie slavi uzore“. Ideja je bila kroz 17 lutki, prikazati primjere izvanrednih žena iz različitih sredina koje se smatraju heroinama. Cilj je bio djevojčicama dakako prikazati žene koje im svakako mogu biti uzori. Lutke u ovoj kolekciji uključuju: Fridu Kahlo, Patti Jenkins, Chloe Kim, Nicolu Adams, Ibtihai Muhammad, Bindi Irwin, Ameliu Earhart, Misty Copeland, Helene Darroze, Katherine Johnson, Sara Gama, Martvna Woiciechowska, Gabby Douglas, Guan Xiaotong, Avu Duvernay, Yuan Yuan Tan, Iris Apfel, Ashley Graham i Leylu Piedavesh. Godine 2020. tvrtka je najavila novo izdanje lutaka “shero”, uključujući paraolimpijsku prvakinju Madison de Rozario. U srpnju 2021. Mattel je izbacio Barbie lutku Naomi Osaka kao dio serije ‘Barbie Role Model’. Osaka je prvotno bila partnerica s Barbie dvije godine ranije. U kolovozu 2021. puštena je Barbie po uzoru na astronautkinju Europske svemirske agencije Samanthu Cristoforetti. Dakako i prije 2018. godine pojavila su se brojna izdanja Barbie inspirirana likovima iz stvarnog života. Godine 1967. supermodel Twiggy postala je prva slavna osoba koja je ovjekovječena kao Barbie. I mnoge druge slavne dame iz svijeta filma, glazbe i sporta dobile su svoje Barbie lutke a neke od najpoznatijih su: Cher, Elizabeth Taylor, Elvis i Priscilla Presley, Nicki Minaj, Audrey Hepburn, Marlyn Moonroe, Vivien Leigh kao Scarlett O“Hara te mnoge druge.
Tijekom godina, veliki broj dizajnera doprinio je bogatstvu u Barbieinom ormaru. Dugačka i slavna lista dizajnerskih kuća (preko njih 70) uključuje Gucci, Versace, Bob Mackie, Oscar de la Renta, Dolce & Gabbana i Christian Louboutin, Yves Saint Laurent i Dior. Za proslavu svog 50. rođendana, Barbie je čak imala pistu na tjednu mode u New Yorku na kojoj su prikazani dizajni pod utjecajem Barbie od mnoštva velikih igrača u modnoj industriji. Najskuplja Barbie ikad prodana je na aukciji u New Yorku za 302.500 dolara 2010. godine. Bila je to suradnja s australskim dizajnerom nakita Stefanom Canturijem kako bi se prikupio novac za istraživanje raka dojke. Lutka je nosila Cubism ogrlicu s rijetkim Argyle ružičastim dijamantom u sredini bijelog baguette i carre brušenih dijamanata, a sama lutka izrađena po narudžbi nosila je crnu haljinu bez naramenica. Barbie lutke prodaju se u 150 zemalja, a Mattel tvrdi da se u svijetu svake tri sekunde prodaju tri Barbie. Također, oni procjenjuju da na svijetu postoji više od 100 000 strastvenih kolekcionara lutke Barbie. Obično su to žene, prosječne dobi od 40 godina. Prema njihovim procjenama strastveni kolekcionari godišnje kupuju više od 20 Barbie lutaka, na što u prosjeku potroše nešto više od 1000 dolara godišnje. Na tržištu Barbie lutaka najveću cijenu će među kolekcionarima dakako postići Vintage izdanje lutki proizvedene u najranijim fazama Barbie proizvodnje. Osim privatnih kolekcija koje se nalaze na tržištu među kolekcionarima Barbie lutaka, Mattel se također zainteresirao i za to tržište. Izbacili su širok raspon Barbie lutaka namijenjenih kolekcionarima, uključujući porculanske verzije, vintage reprodukcije i prikaze Barbie kao niza likova iz filmova i televizijskih serija kao što su The Monsters i Star Trek. Veliku vrijednost dakako imaju i ranije spomenute kolekcije Barbie lutaka različitih etničkih identiteta. Color Tier kolekcionarsko izdanje lutke Barbie tržištu je predstavljeno 2004. godine. Glavna nit vodilja te kolekcije je bila u bojama. Da pojasnimo; ovisno o tome koliko je lutaka proizvedeno u kojoj seriji i njihovoj dostupnosti na tržištu dobile bi svoju boju: ružičastu, srebrnu, zlatnu i platinastu. Mattel je 2019. godine izdao i liniju Barbie lutaka inspiriran La Catrinom (sveprisutni lik povezan s Danom mrtvih, najviše u Meksiku), a 2020. godine izašao je i drugi dio kolekcije inspiriran “Dia De Los Muertos”. Kao najveću obožavateljicu lutke Barbie možemo slobodno imenovati Bettinu Dorfmann. Ova Njemica u svojoj kolekciji posjeduje više od 15 000 Barbie lutaka, a s tim podatkom je upisana i u Guinessovu knjigu rekorda.
Osim samih lutaka nevjerojatnu cijenu na tržištu postigla je i slika umjetnika Andya Warhola. On je 1986. godine napravio sliku Barabie (to je zapravo bio portret njegova prijatelja i muze BillyBoya koji je pristao na slikanje portreta samo u Barbie stilu jer je bio veliki obožavatelj iste), a portret je nazvan “Barbie, Portrait of BillyBoy”. To je ujedno bio i posljednji rad ovog umjetnika prije njegove smrti, a 2014. godine slika je prodana na aukciji u Londonu za 1,1 milijun dolara. Postoji i verzija slike s narančasto-crvenom pozadinom stvorena za Mattel i obožavatelje. Zaklada Andyja Warhola udružila se s Mattelom 2015. godine te su oni zajedno odlučili odati počast umjetniku izradom Barbie lutke s likom Andya Warhola. Da Barbie nije samo igračka već neobična muza potvrđuju i ovi podatci o mnogim projektima kulturne vrijednosti u kojima je Barbie sudjelovala. Autsajderski umjetnik Al Carbee obožavao je Barbie lutke te je mnoge posjedovao u svojoj kolekciji. Upravo je Barbie bila muza u njegovoj umjetnosti gdje je raznolikim tehnikama stvorio bezbrojne kolaže, diorame i fotografije s Barbie u različitim okruženjima. Carbee je postao tema dokumentarnog filma „Čarobni svemir“ (2014.) redatelja Jeremyja Workmana, a njegova kolažna umjetnost predstavljena je na Barbie izložbi 2016. u Musee des Arts Decoratifs u Parizu u odjeljku o vizualnim umjetnicima koji su bili inspirirani Barbie. Upravo je na toj izložbi u Louvreu prikazano 700 Barbie lutaka raspoređeno na dva kata, te radove suvremenih umjetnika koji su se u svom radu na bilo koji način referirali na svoju muzu Barbie. Koliko je moćna „Barbie sila“ govori i podatak o tome kako je 1974. godine dio Times Squarea u New Yorku, najpoznatijeg trga na svijetu, na tjedan dana preimenovan u Barbie Boulevard.
Mattel je za Barbie imao mnogo planova, a jedan od njih je bio da Barbie postane televizijska zvijezda ponajprije kroz animirane filmove i videoigre. Od 2001.- 2017. godine serija crtanih filmova o Barbie i njezinim avanturama bila je dostupna na kanalu Nickelodeon u SAD-u, a nakon 2017. godine Barbie se pojavljuje u animiranim serijalima na Netflixu. Prvi televizijski serijal o Barbie izašao je 1987. godine pod nazivom „Barbie i rokeri: izvan ovog svijeta“, a koji je dobio i svoj nastavak. Jedan od uspješnijih animiranih filmova je onaj iz 2001. godine „Barbie in the Nutcracker“, a slijede ga „Barbie u ružičastim cipelama“ (2013). Jedna od najpoznatijih Barbie uloga, doduše sporedna, bila je u mega popularnom Pixarovom serijalu filmova Toy Story. Prateći trendove Barbie posjeduje i kanal Barbie Vlogger na YouTubeu, gdje govori o svom životu i raznim društveno aktualnim temama. A kao što već i ptice na grani znaju Barbie dobiva i svoj prvi igrani film koji mrak kino dvorana treba ugledati 21. srpnja s Margot Robbie kao Barbie.
Unatoč tome što Mattel već više od 50 godina aktivno radi na poboljšanju i marketingu Barbie, u novije vrijeme prodaja lutke je drastično pala. Razlog nisu samo tehnologije i razne računalne igre koje su zauvijek promijenile način na koji se djeca igraju. Igrališta i igračke preselile su se u virtualnu stvarnost, a i konkurencija u svijetu igračaka, posebno lutki, nikada nije bila jača. No, Barbie je navikla na izazove i konkurenciju. Najpoznatija je ona iz 2001. godine kada se na tržištu pojavio BRATZ sa svojom serijom lutaka. Zanimljivo, tvorac BRATZ lutki radio je za Mattel koji ga je optužio za krađu ideja i poslovnih tajni, te krađu dizajna. Velika sudska bitka vodila se godinama, a obrat u slučaju dogodio se kada je Mattel na kraju morao platiti ogromnu svotu sudskih troškova i odšteta sudionicima procesa. No rekli bismo da je u neku ruku Mattel unatoč novčanim gubitcima dobio bitku, jer se od 2009. godine lutke BRATZ više ne prodaju. MGA je predstavio novu seriju lutaka pod nazivom Moxie Girlz kao zamjenu za BRATZ, no po mom skromnom mišljenju Moxie Girlz nisu ni upola dobro prihvaćene na tržištu kao kultne lutke BRATZ. U Mattelovim pravnim bitkama još je jedna koja se posebno ističe, a to je ona koju je Mattel podignuo protiv skandinavske grupe AQUA za čuveni hit „Barbie Girl“. Tužili su ih jer su smatrali da je grupa prekršila autorska prava na Barbie te da su kroz pjesmu slavnoj lutki okaljali imidž. Tužba je na kraju odbačena, jer je za sud pjesma bila parodija, pozivajući se u obrazloženju na pravo slobode govora.
Zaključno možemo slobodno reći kako je Barbie u potpunosti promijenila svijet igre i igračaka zauvijek. Barbie su kroz povijest zamjerali mnogo toga: smatrali su je glupom, plastičnom lutkom nezdravih tjelesnih proporcija, simbolom nazdravih poremećaja u prehrani. No, mislim kako je to pogrešan pogled prema Barbie. Jer, Barbie je od prve pojave na tržištu promijenila i iz temelja transformirala posao s igračkama, imala je značajan utjecaj na društvene vrijednosti i to one posebno usmjerene na žensku neovisnost. Mattel je kroz Barbie sudjelovao u raznim projektima kao što je Dream Gap (istraživanje koje je pokazalo kako u dobi od pet godina djevojčice počinju sumnjati u vlastitu inteligenciju, što je dovelo do toga da sve manje traže karijere koje zahtijevaju veću inteligenciju, pa su za razliku od dječaka bile nedovoljno zastupljene u tim karijerama). Ova je statistika inspirirala objavljivanje linije sutkinje Barbie u četiri različite boje kože i frizura sa sudačkim ogrtačima i čekićem. Sa svojim životopisom koji je prepun raznih zanimanja i Barbie kao likom koji ima mnoge vještine, upravo se zahvaljujući Barbie godinama poticalo djevojčice da maštaju i stvaraju najbolje verzije sebe. Barbie je prije svega pokazala djevojčicama da pored lijepog izgleda i garderobe mogu biti što god požele. Stvorivši lutku s odraslim osobinama, Mattel je omogućio djevojčicama da svi snovi mogu postati stvarnost. I to je zapravo njena najveća vrijednost, i baš zato će Barbie živjet vječno.
