PIŠE: ANĐELA BULIĆ
Kada se 2016. godine serija Stranger Things pojavila na Netflixu nitko nije mogao pomisliti da će postati jedna od najvažnijih i najpopularnijih serija desetljeća. I ne samo to, serija je odavno postala kulturološki fenomen koji se može gledati iz više aspekata. Kreatori serije, braća Duffer, kreirali su bogat i slojevit svemir u kojem se isprepliću brojne teme. Odrastanje, prijateljstvo, gubitak, trauma, sukob, borba između dobra i zla, svijet čudovišta začinjen teorijama zavjere s notom nostalgije i kolektivne emocije, čime je osvojila milijune gledatelja. Miksanjem žanrova, horora, znanstvene fantastike, drame i tinejdžerskih pustolovina odvela nas je na posebno putovanje smješteno u 80-e godine prošlog stoljeća. Serija koja nas je teleportirala u srce jednog vremena s utkanom mračnom mitologijom u priči te duhom hladnoratovskog razdoblja u američkom gradiću. Sutra nas čeka svjetska premijera pete posljednje sezone ovog epskog putovanja koje je isprva počelo kao posveta filmovima i literaturi osamdesetih. Dok smo u iščekivanju pete sezone, odlučili smo vam u ovom članku detaljno razmotriti svaki aspekt serije, od scenarija i likova, preko tematskih značenja i povijesnih referenci do zanimljivosti i utjecaja serije na popularnu kulturu.
Kao što smo rekli braća Duffer seriju su smjestili u 80-e godine prošlog stoljeća u izmišljeni gradić Hawkins u saveznoj državi Indiani. U prvoj sezoni gledatelje se pametnom naracijom uvodi u priču s prikazom Hawkinsa kao provincijskog raja. No, kada dječak Will Byers nestane, pokreće se niz nadnaravnih događaja. Dok obitelj, prijatelji i lokani šerif Jim Hopper provode opsežnu potragu za dječakom, pronalaze zastrašujuću istinu da iza svih događaja stoji tajni vladin projekt i eksperiment koji je opasan po život. Gledatelje se uvodi u svijet u kojem postoji paralelna dimenzija svijeta, nazvana Upside Down koja se počinje manifestirati u svijet Hawkinsa. Dimenziju Upside Down možemo opisati kao mračnu i toksičnu kopiju stvarnog svijeta koja je izvor čudovišta i ogledalo svega potisnutog, zaboravljenog i neshvatljivog. U priču ulazi Eleven, djevojčica sa super moćima telekineze i telepatije koja je odgojena u tajnom laboratoriju u sklopu vladinog projekta koji je inspiriran stvarnim programom CIA-e iz 60-ih i 70-ih godina MKULTRA. Prva sezona ima strukturu klasičnog misterija s horor elementima s naglaskom na dječju perspektivu i atmosferu straha. Tijekom prve sezone upoznajemo najvažnije protagoniste serije, koji dok traje potraga za Willom i istražuju svoje strahove i traume kroz dimenziju Upside Down.
Druga sezona serije smještena je radnjom 11 mjeseci kasnije, u listopad 1984. godine. Iako je Will spašen, Hawkins je i dalje o opasnosti kao i sam Will. Njega je opsjeo misteriozni entitet iz svijeta Upside Down, a serija dobiva novi značajan lik Max Mayfield koja se pridružuje omiljenoj skupini koja se bori protiv entiteta iz drugog svijeta. Saznajemo da se misteriozni entitet zove Mind Flayer, a imamo i nove prijetnje u vidu Demodogsa koji proširuju univerzum Stranger Thingsa i uvode elemente znanstvene fantastike i super naturalnog kao novi žanr u seriji.
U trećoj sezoni vrijeme je ponovno „ubrzano“, pa se seriji vraćamo devet mjeseci kasnije u dane koji prethode proslavi 4. srpnja 1985. godine. Prvi dio sezone fokusiran je na veću emocionalnu dubinu kroz same odnose likova koji su uvjereni kako su „spasili svijet“. Novo izgrađeni shopping centar Starcourt postao je središte društvenog života stanovnika grada. I dok oni dane krate zabavom u shopping centru Hawkins je ponovno u opasnosti zbog tajnog sovjetskog laboratorija koji pokušava otvoriti dimenziju Upside Down. Osim Sovjeta tu je i prijetnja Mind Flayera koji ima novu žrtvu. Treća sezona donijela je pregršt akcije, razvoj likova i ubacivanje dodatnih slojeva u seriju poput društvenih i političkih.
Četvrta sezona se često ističe među obožavateljima kao najbolja i omiljena. U njoj upoznajemo glavnog antagonista iz svijeta Upside Down, Vecnu. Možemo reći da se grupa raštrkala i svaka skupina radi na pobjedi nad Vecnom. Otkriva se strašna povijest pojedinih likova, što nas uvodi do još mračnijih prijetnji povezanih s Vecnom čija je priča isprepletena s prošlosti likova. Peta sezona će završiti seriju i razriješiti sve misterije i prijetnje u epskoj završnici.
Zaista je bilo impresivno pratiti kako su braća Duffer kroz dosadašnje sezone radnju gradili slojevito i s odličnim balansom između žanrova. Upravo je to najveći as u rukavu ove serije, što se stvorila galerija osobnosti likova koji su višedimenzionalni, ranjivi i koji evoluiraju kroz sezone. Snažna priča omogućila je gledateljima da prate razvijanje likova koji se bore sa svojim unutarnjim demonima, ali i stvarnim prijetnjama. Ključ leži i u dobro upakiranom humoru koji balansira između napetosti i horora.
Nije tajna da je glavna inspiracija braći Duffer ljubavno pismo pop-kulturi 80ih godina. Osjećamo tu ljubav kroz reference na filmove, serije, glazbu, videoigre, odjeću i ostale elemente koji su obilježili to razdoblje. Kako se u središtu radnje nalazi skupina djece koju pratimo u avanturama opasnim po život, logično je da je prva referenca definitivno kultni roman It, Stephena Kinga, kao i njegova priča The Body iz koje je nastao kultni klasik Stand by me. E.T. , Goonies, Close Encounters of the Third Kind, Nightmare on Elm Street glavne su filmske reference za seriju. Možemo reći kako je opus Stephena Kinga bio inspiracija za ton i atmosferu serije, kao i za same likove. Steven Spielberg je poslužio kao inspiracija za strukturu naracije i odnose djece i odraslih u seriji, David Lynch za stvaranje osjećaja uznemirujuće stvarnosti, a John Carpenter za glazbu, čudovišta i estetiku horora. Društvena igra Dungeons & Dragons u seriji nije samo igra koju igraju dječaci, ona je temelj za imenovanje zlokobnih čudovišta koji prijete iz druge dimenzije i oblikuje rječnik serije. Ne treba niti spominjati legendarne glazbene sekvence koje se provlače kroz seriju: Duran Duran, The Clash, Metallica, Toto, Cyndi Lauper ili Kate Bush samo su neke od pažljivo biranih glazbenih sekvenci koje su baš zbog serije ponovno dospjele na top glazbene ljestvice. Najpoznatija scena i omiljena među fanovima je ona iz 4. sezone kada saznajemo da glazba „liječi“ pa uz ritmove Running Up That Hill, Max uspijeva dobiti jednu od najvećih bitki u seriji. Svakako je važno istaknuti da sve što čini vizualni identitet serije pažljivo rekreira duh osamdesetih, ali bez parodije. Sve je napravljeno precizno, pa ne čudi da se stvorio osjećaj kao da se gleda serija iz tog razdoblja, a ne serija o tom razdoblju. Nostalgija u Stranger Things je emocija, a ne dekoracija. Braća Duffer su kroz seriju pokazali impresivnu filmsku pismenost uz koju su savršeno izbalansirali vlastitu emocionalnu povezanost s materijalom. Kao produkt svega toga dobili smo seriju koja spaja filmoljupce, geekove, nostalgičare, tinejdžere i horor fanove u jednu univerzalnu publiku.
Ono što čini svaku dobru seriju i film su naravno likovi. U Stranger Things svaki lik ima jasno definiranu osobnost, a glumci svojom energijom i autentičnošću podižu narativnu težinu serije. Kroz narativ pratimo galeriju osobnosti likova koji su višedimenzionalno raspoređeni, ranjivi i evoluiraju kroz sezone. Svakako činjenica da je većina likova na početku serije bila u tinejdžerskim godinama, te su doslovno rasli pred očima publike, seriji je dalo dodatnu autentičnost i sponu s gledateljima koja je rijetka za današnju suvremenu televiziju.
Millie Bobby Brown kao Eleven često se ističe kao glavna zvijezda serije. Njezina izvedba je snažna i emotivna. Lik djevojčice koja odrasta u laboratorijskim uvjetima bez djetinjstva, koja kroz cijelu seriju otkriva svijet i sebe stvara posebnu atmosferu za razvoj lika. Spoj superherojskih super moći i prikaz unutarnjih sukoba i moralnih dvojbi čine je nezaboravnim likom.
Winona Ryder jedna je od najpoznatijih glumica današnjice, a samu ulogu je dobila bez audicije. Lik neurotične majke Joyce Byers koja se svim snagama bori za vlastitu djecu i ima požrtvovnost kakvu samo majka ima kod publike je stvorila univerzalnu ljubav za njezin lik, a seriji lik koji daje posebnu ljudsku toplinu i dubinu.
Jedan od najkompleksnijih likova serije je šerif Jim Hopper kojeg je utjelovio David Harbour. Njegov lik je naizgled grub, ali je zapravo jako brižan i posvećen zaštiti zajednice i djece. Kroz njegov razvoj otkrivamo njegove emotivne ožiljke i gubitke.
Mladi glumci koju su utjelovili famoznu četvorku, Finn Wolfhard kao Mike Wheeler, Gatena Matarzza kao Dustin Henderson, Caleb McLaughlina kao Lucas Sinclair i Noah Schnappa kao Will Byers, i to kroz međusobnu kemiju i autentičnost, stvorili su utjelovljenje snažnog duha kao i prikaz pravog prijateljstva djece koja su suočena s nadnaravnim prijetnjama. Tinejdžerske uloge pripale su Natali Dyer kao Nancy Wheeler, Charliu Heaton kao Jonathanu Byers i Joe Keery kao Steve Harrington. Svaki od navedenih likova ima svoju priču, isprepletenu odnosom snage i slabost.
Upravo su taj element likova braća Duffer mudro iskoristila za još jedan segment serije u naraciji. Gradnjom bogate mitologije pune simbolike dobivamo svojevrsnu psihološku dramu svakog lika ispričanu kroz čudovišta: Demogorgon, Mind Flayer i Vecna. Sva ova bića nisu samo čudovišta, nego su manifestacije trauma, kolektivnih strahova i osobnih boli svakog pojedinca. Kroz klasičnu strukturu naracije kroz potragu i borbe protiv zla s mnoštvom emocionalnih nijansi dobili smo pravo remek djelo.
Sama dimenzija Upside Down može se promatrati iz više kutova. Ova alternativna dimenzija svojevrsni je podzemni svijet, mjesto sjena i pakla slično Hadu iz Grčke mitologije. Mjesto gdje se junaci spuštaju kako bi se suočili sa smrću i vlastitim strahovima. Temeljem grčke mitologije likovi poput Eleven prolaze razne kušnje kako bi pronašli svoj identitet i snagu. Putovanje u samu dimenziju simbolično je koračanju kroz podzemlje, to je proces transformacije, smrti i ponovnog rođenja. Neki smatraju da Upside Down u kršćanstvu simbolizira pakao, mjesto vječite truleži, mučenja i zlih entiteta. Sam Henry može se smatrati demonom, odnosno palim anđelom koji je odbacio zakon stvarnosti. Posebno je zanimljiva impretacija Upside Downa kao podsvijesti prema Jungovom učenju. Samim time Upside Down nije samo alternativna dimenzija, nego arhetipska podsvijest. Prostor nesvjesnog, odnosno sve ono što je potisnuto u svijesti Hawkinsa u svijetu Upside Downa živi u svom obliku mračnog i opasnog zla. Vecna je arhitekt boli koji koristi traume likova kao vrata u njihovu svijet. Time se prikazuje način na koji stvarna trauma „otvara“ vrata prema psihološkoj ranjivosti. Primjere takvih „otvaranja“ vrata imamo u scenama gdje Max svojom tugom zbog brata Billyja otvara put Vecni, ili kad Will ima stalnu vezu sa svijetom Upside Downa zbog potisnutog osjećaja nepripadnosti, svojevrsne izolacije i vlastitog identiteta, a Eleven zbog svojih traumatičnih sjećanja iz laboratorija postaje emocionalno nestabilna te time postaje idealna žrtva Vecne. Mnogi Upside Down povezuju i sa šamanskim svijetom u kojem samo određeni pojedinci imaju sposobnost „putovati“ kroz tu dimenziju. Tako u ovoj verziji tumačenja Eleven postaje mediji/kanal. U mnogim tradicijama šaman ulazi u druge stvarnosti kako bi povratio izgubljenu dušu, baš kao što je Eleven učinila za Max u četvrtoj sezoni.
Kao što smo rekli čudovišta nisu samo poslužila kao vizualni efekti radi stvaranja horor atmosfere, nego kao simboli različitih aspekata straha i ljudske psihe. Demogorgon iz prve sezone predstavlja primalni i nesvjesni strah. Nema lice, svijest, govor niti jasno definirani cilj osim lova. Njegova nepoznatost i zastrašujući izgled savršena su metafora za ulazak u nepoznato, što u ovom slučajnu možemo gledati kao samo odrastanje i ulazak u adolescenciju koja može biti kaotična, nepoznata i zbunjujuća. Demodogs u drugoj sezoni evoluiraju u kolektivnu prijetnju, što ukazuje na rast i organizaciju samog zla. Mind Flayer je entitet koji ne djeluje samo fizički, nego sustavnom kontrolom i asimilacijom drugih aktera što može biti svojevrsna metafora za psihološku kontrolu i društvene mehanizme moći. Sami Demodogsi ispadaju vojnici kojima upravlja Mind Flayer što narativno asocira na svojevrsnog parazita ili virusa. Vecna nam u četvrtoj sezoni donosi dodatni sloj: on je pravi antagonist nalik čovjeku, a njegova priča ispunjena boli, zlostavljanjem i osveti utjelovljuje način na koji trauma može biti zlobna i destruktivna ako nije liječena. Vecna je tako stvoren iz boli i mržnje, pa sam sebe naziva vladarom vlastitog svijeta. On ulazi u um žrtve kroz pukotine boli, krivnje i sramote. Za sam fizički izgled Vecne referenca su bili Freddy Krueger, Darth Vader i Pinhead. Zanimljivo je zato izdvojiti podatak da je Jamie Campbell Bower koji je utjelovio Vecnu proveo sedam sati dnevno u šminki kako bi utjelovio lik.
Svaki lik u sebi nosi metaforu: Eleven je tako simbol izgubljenosti i moći koji je u potrazi što znači biti čovjek, Joyce Byers je majka koja će sve učiniti za svoju djecu s naznakom borbe protiv sistema, Jim Hooper je simbol zaštitnika i figure oca. Will Byers metafora je za ranjivost i nepripadnost, ujedno je i najtragičniji lik serije. Kroz seriju se provlače i naznake njegove seksualne orijentacije koja pojačava duboki osjećaj odbačenosti, dok Dustin i Lucas prikazuju odnos pravog prijateljstva, no svaki sa svojim borbama. Dustin boluje od rijetke bolesti od koje pati i glumac koji ga je utjelovio, a Lucas je jedini Afroamerikanac u grupi što ga čini autsajderom unutar autsajderske grupe. Steve je prikaz redefiniranja maskuliniteta, od školskog frajera do zaštitnika djece koji postaje moralni kompas, dok Max ima borbu s tugom i depresijom.
Serija osim strahovima koje nas prate kroz djetinjstvo, traumu ili kroz borbu za identitete propituje i nepovjerenje prema institucijama. Tako vlada, istraživački laboratoriji, škole ili bolnice nisu saveznici, nego često izvor opasnosti. Lijek i snaga tako postaju marginalizirane skupine. Kroz slojevitost serije možemo pronaći obrasce američkog (zapadnog) društva. Hawkins prikazuje američki suburbani san kao noćnu moru u kojoj idealni američki gradić izvana i unutra trune. Kroz sve sezone, posebno onu treću imamo mračnu refleksiju Hladnog rata kroz laboratorija, nadzor i paranoju sa stalnim strahom od „nevidljivog neprijatelja“. Također serija ima elemente post vijetnamskog straha od sistema u kojem vlada nije saveznik, već prijetnja poput Watergate efekta.
Posebnost ovog pitanja reflektira se u liku Eleven koja nije klasična super heroina. Ona je eksperiment, žrtva, oružje i spasiteljica. Njezin lik je spoj više arhetipova: ona je duhovno dijete (poput Neo iz Matrixa), psiho-eksperimentalna lutka (poput Akire), izgubljeno dijete (E.T) i mitološka Pandora jer ona je ta koja otvara svijet čudovišta, ali ujedno donosi i nadu. Kroz sve četiri sezone njezin identitet se lomi između onog što je učinjeno njoj i onoga što je produkt njezine slobode izbora. Time dobivamo jasno postavljena pitanja: jesmo li proizvod okolnosti ili imamo kontrolu nad vlastitom naracijom? To nas vodi k još jednom izvoru inspiracije koju su koristila braća Duffer a to su stvarne teorije zavjera i vladini tajni eksperimenti. Prvi od njih je projekt MKULTRA koji je provodila CIA u periodu od 1950. do 1970. godine. Sve je službeno priznato 1975. godine a projekt je bio baziran na kontroli uma, hipnozi i LSD Eksperimentima. Tako dr. Brenner postaje simbolom kroz portret hladnog znanstvenika koji testira „psihičku oružanost“ na Eleven i ostaloj djeci koji su direktna referenca na te eksperimente. Drugi događaj odnosno teorija zavjere koja je korištena kao inspiracija je Montauk Projekt. Sam pojam Montauk Projekta povezan je s navodim eksperimentom na Long Islandu koji je uključivao teleportaciju, kontakt s vanzemaljcima, kontrolu uma i otvaranje portala. Sama serija se trebala izvorno i zvati Montauk i biti smještena u New York, a ne Stranger Things. I tu je inspiracija i referenca na Hawkins National Labaratory kao simbol cjelokupne američke paranoje iz perioda Hladnog rata. Slično kao Arena 51, ali sa stvarnim posljedicama za lokalnu zajednicu. Zanimljivo je istaknuti kako su braća Duffer koncept serije razvijali nekoliko godina prije nego što je Netflix prepoznao njihov potencijal i podržao snimanje.
Seriju naravno mnogi uspoređuju i s drugim kultnim serijama zbog brojnih sličnosti. Tako primjerice mnogi vide sličnosti Stranger Thingsa sa serijom Dark zbog glavnih motiva kao što su nostalgija, putovanje kroz vrijeme i simbolike djetinjstva. Dark je više filozofskiji, teži za razumijevanje i linearno praćenje radnje, dok je Stranger Things emocionalniji i vizualno spektakularniji. Twin Pekas i Stranger Things dijele mračnu podsvijest grada, poremećenost idile i supernaturalne sile, s tim da Lynch ide dublje u apstrakciju i simboliku dok Dufferi ostaju narativno jasni u seriji. Tu je i usporedba s Buffy the Vampire Slayer gdje se tinejdžeri također bore protiv čudovišta koja su ujedno metafora za traumu, s tim da je u Stranger Thingsu fokus jedno zlo. Serija Fringe sa Stranger Things dijeli teme poput vlade, telekineza i tajnih eksperimenta, s tim da je Stranger Things u odnosu na Fringe više bajkovit i emocionalan.
Nakon što je serija prepoznata, Netflix je shvatio da ima zlatnu koku. Razvila se široka paleta merchandisea poput odjeće, igračaka, lego setova, stripova i videoigri. Sam Netflix je zabilježio znatan rast pretplata zahvaljujući popularnosti serije, a niti jedna lista najvažnijih naslova na streaming platformama ne prolazi bez Stranger Thingsa. Serija je napravila nevjerojatnu „pomutnju“ na glazbenim ljestvicama jer su pjesme poput Running up that hill (kate Bush) i Master of Puppets (Metallica) ponovno osvojile vodeće pozicije na glazbenim ljestvicama desetljećima nakon originalnog izdanja. Samo je Kate Bush zaradila u 2022. godini više novca zbog pjesme u seriji, nego što je zaradila u cijeloj prethodnoj dekadi. Od brendova tu je dominirala Coca-cola, Eggo Waffles i Reebok tenisice koji su u seriji „reklamiranI“ na više navrata što im je u samo jednoj sezoni donijelo preko 27 milijuna dolara u oglasnoj vrijednosti.
Peta sezona koja stiže ovaj tjedan uistinu se u samoj najavi čini kao pravi epski spektakl. Sezona će biti objavljena u nekoliko dijelova, volume 1: 4 epizode (26.11.2025.), volume 2: 5-7 (25.12.2025.) i finalna epizoda 31.12.2025. Radnja će se nastaviti izravno na dramatične događaje iz četvrte sezone u kojoj je Hawkins razoren i pod vojnom karantenom, a Vecna je i dalje živ i u pripremi za konačni napad. Ekipa se ponovno okuplja kako bi se suočila s najvećom prijetnjom do sada, a sami likovi će zasigurno proći kroz posljednje faze vlastitog emocionalnog i identitetskog razvoja. Tako će Hawkins posljednji put postati simbol borbe dobra i zla. Svaka epizoda će biti pažljivo strukturirana s pojedinačnim trajanjem kao prosječni film. Iako su Dufferi rekli da je ovo posljednja sezona, teško je povjerovati da se produkcija Netflixa neće pozabaviti spin-offovima ili drugim dimenzijama, likovima i vremenskim linijama.
Stranger Things nije samo serija, već složena pripovijest o ljudskim emocijama, prijateljstvu i borbi sa unutarnjim demonima. Njezina sposobnost da ujedini generacije, nostalgičare, duboke teme, likove i humor čini je jednim od najvažnijih televizijskih ostvarenja suvremenog doba. S petom sezonom na vidiku, čini se da se bliži kraj ovog putovanja. No bez obzira na kraj same serije, neosporno je kako je Stranger Things svoje mjesto u povijesti televizije odavno zaslužila kao serija koja je uspjela spojiti prošlost, sadašnjost i nadnaravno u nezaboravno iskustvo. Mi vam svakako preporučamo da obnovite pretplatu za Netflix, ako već niste, te da prije pete sezone uplovite ponovno u kolektivno putovanje u djetinjstvo, vrijeme VHS kazeta, walkie-talkieja, walkmana i bicikla bez kaciga. Za kraj važno je naglasiti kako je Stranger Things serija više od moderne bajke. Ona je podsjetnik da borba između dobra i zla nije uvijek veliki spektakl koji viđamo samo na velikim platnima. Ponekad se ta borba vodi u tišini sobe, krugu prijatelja, ili u vlastitoj glavi dok slušamo omiljenu glazbu. To je najveća vrijednost serije čiji kraj s nestrpljenjem očekujemo.
