PIŠE: ANĐELA BULIĆ
Kada govorimo o krimićima možemo reći da taj žanr dijelimo u dvije grupe. Prva grupa su izvrsni krimići pisanih iz pera američkih i engleskih autora s apsolutnom kraljicom žanra Agathom Christie, te druga grupa novijeg datuma u kojoj prevladavaju skandinavski pisci ispali iz Larssonove kabanice. Stieg Larsson, švedski pisac koji je promijenio svjetsku scenu krimi žanra svojom trilogijom Millennium otvorio je novo poglavlje prema skandinavcima općenito. Naime, njegove genijalne knjige o Lisbeth Salander i Mikaelu Blomkvistu doživjele su dvije filmske adaptacije koje su prikazale švedsko društvo u drukčijem svjetlu. Slijedili su ga mnogi drugi koji su također polučili sličan uspjeh, poput norveškog pisca Jo Nesboa. Dobro poznati skandinavski stil pisanja njeguje i pisac Jussi Adler-Olsen, našoj publici poznat po svojem serijalu “Sektor Q”. Hrvatski čitatelji upoznali su se s ovim serijalom tek 2012. godine kada “Znanje” donosi cijeli jedan svijet likova na tržište. Iako je Jusii iza sebe i prije imao uspješnicu „Kuća abedece“ (1997.), tek sa “Sektorom Q” doživljava svjetsku slavu.
Prvi roman serijala “Žena u kavezu”, mudro je istkan roman o osveti i pogreškama pojedinaca koje mijenjaju živote iz korijena potpunim strancima. U njemu prvo upoznajemo Carla Mørcka, detektiva iz policijske uprave u Kopenhagenu koji se nalazi na ivici provalije. Naime nakon razvoda od „bivše“ žene Vigge koja ga je pošteno opelješila, Carl je smijenjen iz Odjela za umorstva te dobiva novo radno mjesto pod nazivom “Sektor Q” koji će biti smješten manje ni više u podrumu policijske zgrade. Carl zna da to znači definitivni kraj njegove karijere detektiva, a još kada za pomoćnika dobije Assada, sirijsku izbjeglicu koji ne samo da ima problema sa danskim jezikom, već i koji kuha užasnu kavu, Carl zapada u totalnu depresiju. Vrijeme odlučuje kratiti pušenjem i surfanjem po internetu, no to se mijenja kada shvati kako Assad želi stvarno rješavati slučajeve. Prvi na red dolazi pet godina star slučaj nestale političarske zvijezde u usponu, Merete Lynggaard, za koju svi vjeruju da je mrtva. Nakon pregledanih izvještaja i dokaza Carl i Assad kreću raspetljavati klupko. Jussi uspjeva uvući čitatelja u misterioznu radnju vješto ispričanom fabulom, iako mi znamo od početka da Merete, barem trenutno, nije mrtva. No gdje je Merete i zašto je zatočena ne zna ni ona sama, dok joj njezin otmičar, koji se nalazi u tami i kojeg nikada nije vidjela, govori nemilosrdnim glasom kroz zvučnik kako će mučenje prestati ako odgovori na pitanje koje muči i nju samu: “Zašto se ovo događa?”
To će se zasigurno pitati svi čitatelji dok ih Adler-Olsen bude dinamičnim pisanjem i osebujnim likovima uvodio u jedan od najboljih krim-serijala ikada. Dijelovi u kojima Merete proživljava horor, te iznova vrti film u glavi u potrazi za odgovorom što je skrivila čovjeku koji se nalazi iza zatamnjenog stakla kod čitatelja budi nevjerojatnu klaustrofobiju. I dok se divite njezinoj životnoj energiji koju crpi u toj bezizlaznoj situaciji, ne možete se ne zapitati kako biste se sami postavili da ste na njezinom mjestu. Posebno mi je upečatljiv bio odlomak u kojem Merete ima zubobolju i kada sama sebi mora iščupati zub bez anestezije i alata. Kroz te stranice se doslovno mogla osjetiti bol koju je proživljavala. Paralelno dok čitate o njezinoj muci, proklinjete Carl Mørcka koji odbija zaprljati ruke i prionuti na posao. Srećom, tu je dobri Assad koji ne odustaje i budi u Carlu znatiželju i želju za odgovorom – što se dovraga dogodilo Merete?
Odnos koji se gradi između Assada i Carla jedan je od najboljih segmenata u priči. Odnos koji se iz prvotnog gunđanja i netrpeljivosti s Carlove strane transformirao u jednu od najboljih poslovno – prijateljskih suradnji ikada. Rušenjem jezičnih, rasnih i kulturoloških razlika Adler-Olsen šalje snažnu poruku koju će čitatelji zasigurno osjetiti. Iako sam željela ne voljeti Carla, jer izvana ima ljušturu pravog mizantropa, jednostavno mu nisam mogla odoljeti. On je zapravo odličan lik kojem samo treba dati priliku, te na taj način uvidjeti kako nema loše namjere. Najdraže mi je što je Jussi dopustio svom glavnom liku da ne bude snažni, nedodirljivi heroj nego čovjek od krvi i mesa koji ima slabosti. Progovaranjem o psihičkim smetnjama, konkretno o napadima panike koje proživljava Carl, Jussi ruši barijere i klasične stereotipe o istim. Ne napisati nešto o Assadu dobrom duhu ove knjige, bio bi grijeh. Iako sluša groznu rap glazbu, kuha užasnu kavu i ima presmiješne izreke o devama, Assad je pravi skromni junak, čovjek koji nije kukao nad svojom sudbinom izbjeglice nego upija svaki trenutak i prihvaća svaku priliku. Dakako, mnogo je sporednih likova koji savršeno nadopunjuju ovu paletu likova i čine pravo zamršeno klupko koje ćete jedva čekati raspetljati zajedno s ovim dinamičnim duom.
Ako nakon pročitane knjige poželite pogledati i film to je također moguće. Naime, u režiji Mikkela Nørgaarda 2013.godine snimljena je i filmska adaptacija, gdje su Carla i Assada perfektno odglumili Nikolaj Lie Kaas i Fares Fares. Film je postao prava kino bomba te jedan od najuspješnijih danskih filmova svih vremena. Po meni je u filmu savršeno pogođena energija između Carla i Assada, dok bih kao malu zamjerku izdvojila činjenicu kako u filmu nema Assadovih pošalica o devama, a koje su zbilja urnebesne. Za kraj mogu samo reći ako vam je dosta predvidljivih krimića s već „izlizanim“ metodama rješavanja slučajeva, obavezno pročitajte “Ženu u kavezu”. Sigurna sam kako ćete tražiti još i još, jer Sector Q svojom fabulom, likovima i atmosferu uvlači čitatelja u dosad neistraženi svijet danskog društva, te izaziva pozitivnu čitalačku ovisnost. Ovisnost o “Sektoru Q”
https://www.youtube.com/watch?v=CJ-g4pWW-4g
Naklada: Znanje
Broj stranica: 347
